Uikipediaj ijtik nahuatlahtoli

Achto kaltsajkayotl
Ni tlajkuiloli eltok yej oijkuilo ipan nauatlajtoli.
Se nauatlajtolyoli kamati ompaj Uaxtekapaj tlali.

Paleuilistli
Tekitl
Kamanali

Ne palach nos totoli (latintlajtoltika meleagris gallopavo), se ténektlajtoli palats, ne okichtototl nejnemi ipan Nekajko Amerika, itech Canadá ika tlatsintla Tlajko Amerika, uan iuikal totolmej. Kemaj tsikitsi moixmati kemak tototl, ne tatajkonemilis moixmati kemej koujtia. Ni tlapiyali kitekiuiaj kemaj in maseuali kualia kipia inaka, ni tlapiyali mopantia ipan se tepostsakuali.

Ne palach.

ItlakualisXikpatla

Palachmej kikuaj xinachtli, sintli, okuilmej, kilimej uan kiji atl.

IyolisXikpatla

Ne tototl in tlapiyali nos tekuani, kiyoli ipan kuaujtla, tlamaya uan kali, kipia ome eltlapalmej, chikauak iixiakayouan, itsontekomi senka kokoyomej, se iyakatsolnaka ika chichiltik kechtli. Tlapiyali senka imetsnakayo ika iomiyo chikauak, kipia yeyi ixiyopilmej ika tsikuayotl. kipia ijuitl nochi inakayo, ikuitlapil se tlailpitsketl; palachme kochi san koajmej uejkapaj.

IchanXikpatla

 
Majtlaktli teksistli.

Palachmej ne se kuatitlantlapiyali itstok ipan koajchantli ajkopa koajmej, ichan ipan tepolkoajuitl, sakatl uan kilitlali. Tololimej keneki iteksisuaj ipan tapayoli.

ItlachiualisXikpatla

 
Palachnakatl.

Ne tlakatl kichiua palachnakatl, kikua kualtika totonakamej nopa piyonakatl uan palachnakatl. Ne tlakuajlistli ipampa Navidad, yonke Estados Unidos kenaj ne Thanksgiving day ingléstlajtolkuepa, maseualmej kijuaj palachnakatl inin iluitl.

IteixmatilisXikpatla

Itstokej ome palachmej:

NelkamanaliXikpatla